Predstavljenje hrvatskog narodnog blaga na prvom ovogodišnjem hrvatsko-poljskom susretu u Varšavi

U organizaciji Prvog sveučilišta za treću životnu dob u kvartu Žolibož u Varšavi, Varšavskog odjela Poljsko-hrvatskog društva i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Poljskoj 15. siječnja 2014. u Domu hodočasnika „Amicus“ održan je prvi ovogodišnji hrvatsko-poljski susret. Tom prigodom predstavljene su hrvatske narodne nošnje iz različitih regija, te su se pjevale kolende – poljske božićne pjesme i hrvatske tradicionalne božićne pjesme u izvedbi novoosnovanog pjevačkog zbora koji čine članovi hrvatske zajednice u Varšavi.

Mnogobrojnu publiku, polaznike programa Sveučilište za osobe treće životne dobi, te sudionike na priredbi pozdravila je  dr. sc. Andrea Bekić, veleposlanica Republike Hrvatske u Varšavi. O predivnim hrvatskim narodnim nošnjama na poljskom jeziku govorila je Beata Przybyszewska-Kujawa, predsjednica Poljsko-hrvatskog društva u Varšavi, koja nije imala niti malo lak zadatak budući da nazive pojedinih dijelova nošnji gotovo je nemoguće prevesti. Nošnje su vlasništvo Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, s kojima od prošle godine veleposlanstvo ostvaruje vrlo uspješnju suradnju, kazala nam je gđa Natalija Bukovec-Osmičević, prvi tajnik VRH u Varšavi, jedna od glavnih organizatora ovog susreta, kao što i mnogih drugih koji se organiziraju za hrvatsku zajednicu u Varšavi. Nošnje iz Hrvatskog zagorja i Prigorja, Jaske, Draganića, Banovine, Posavine, Moslavine i Imotske krajine ponosno su nosili članovi hrvatskog zbora, predstavljajući dio kulturne baštine svoga naroda. I to s razlogom, jer su hrvatske narodne nošnje zaista vrlo raznolike, šarene i detaljima bogato izrađene.

U Poljskoj se pjevaju božićne pjesme sve do 2.veljače, do Svijećnice. Poljaci na neki način produžuju božićno vrijeme i to je jedna lijepa tradicija. Pjevački zbor Prvog sveučilišta za treću životnu u Varšavi nastupio je tradicionalnim božićnim pjesmama – kolendama, dok je hrvatski zbor uz gitarsku pratnju Denisa Cerića na svom repertoaru imao šest možda najpoznatjiih hrvatskih božićnih pjesama:  Oj, pastiri, Narodio nam se, Radujete se narodi, Veselje ti navješćujem, Svim na zemlji, U sve vrijeme godišta. Ova posljednja je još iz 12. stoljeća, a najstariji sačuvani tekstovi hrvatskih božićnih pjesama su iz 1380. godine, i čuvaju se u Nacionalnoj knjižnici u Parizu. Na samom kraju programa svi su zapjevali Tihu noć na poljskom i hrvatskom jeziku.
Hrvatski mješoviti pjevački zbor čine aktivni članovi hrvatske zajednice koji žive u Varšavi, roditelji djece koji pohađaju Hrvatsku nastavu u Varšavi, te studenti hrvatskog jezika na Varšavskom Sveučilištu, koji su imali prilike još više naučiti o nama Hrvatima i našim lijepim tradicijskim običajima.
Zapjevao je s nama i pater Mihovil Filipović, monfortanac, koji na zamolbu ovdašnjih Hrvata redovito dolazi iz Jasne Gore, najpoznatijeg poljskog marijanskog svetišta u Varšavu služiti Božju riječ na hrvatskom jeziku. Posjetio je i hrvatske obitelji, blagoslovio njihove domove  kao što je to običaj oko svetkovine Bogojavljenja.

 Hrvatski pjevački zbor nastupit će i na otvorenju Hrvatskog filmskog festivala u Varšavi 23. siječnja 2014. U Poljskoj je relativno mala hrvatska zajednica koja broji 250 ljudi i službeno još nisu organizirani, ali upravo takvi i slični događaji zbližavaju ljude još više, i sljedeći korak može biti formiranje Udruge Hrvata kao manjine u Poljskoj.

/Timea Šakan-Škrlin/

Dodaj komentarz

Twój adres email nie zostanie opublikowany.