Održana konferencija o manjinama u Hrvatskoj

U četvrtak, 23.01.2014., u prostorijama Varšavskog sveučilišta, održala se konferencija „Manjine u Hrvatskoj – (ne)riješen problem?“, koju sam organizirala kao doktorandica i članica Kluba Mladih Diplomata.
Smatram da Poljaci još uvijek nisu dovoljno upoznati sa situacijom u Hrvatskoj i sa manjinama koje žive na njenim prostorima; ponekada iz medijskih izvještaja doznaju da je trenutno nestabilna situacija sa Srbima, koji se bore za svoja prava.

Ideja susreta sa stručnjacima, upoznatima sa tom tematikom, pomogla je malčice rasvijetliti svakodnevni život manjinskih skupina u Hrvatskoj. Naši su gosti bili dr. Maciej Falski i mag. Ivana Škaričić s Odsjeka zapadne i južne slavistike te dr. Marko Babić – Fakultet novinarstva i političkih znanosti.
Uvodnu je riječ imao dr. Falski, koji je objasnio pravne osnove te situaciju manjina prije i nakon Domovinskog rata te predstavio njihove statističke podatke.
Dugo smo diskutirali o srpskoj manjini i uvođenju ćirilice u Vukovaru, o ideji organiziranja referenduma te stavu Europske unije prema tome. Poljaci na žalost nisu upoznati sa zločinima u Vukovaru iz 1991. godine i njihovim posljedicama. To utječe na način analize sadašnje situacije Vukovara –  za Hrvate  simbol  obrane, herojstva i borbe za vlastiti identitet. Ne znaju osnove ideologije, prema kojoj se program Velike Srbije činio jedinim putem do povratka teritorija koji prema velikosprskoj ideji pripada Srbima, kao i povezivanja svih navodnih sunarodnjaka u jednoj državi.

Svi su gosti istaknuli da bi, kako bi razumjeli trenutnu situaciju, trebalo analizirati komplicirane odnose Srba i Hrvata ne samo tijekom zadnjih 25 godina, već i prije toga. Tvrdim da je jednu od najvažnijih stvari spomenula mag. Škaričić odnosno da nije moguće nastaviti ravnopravni dijalog prije no što se riješi pitanje odgovornosti za to sve što se dogodilo tijekom rata. Neriješeno pitanje odgovornosti onemogućuje pomirenje.

Hrvatski i srpski mediji iskorištavaju svaku priliku za postizanjem sve većeg broja čitatelja i od malih, nebitnih incidenata stvaraju velike probleme i polemike. Primjer tome jest nedavna afera izazvana pismom na ćirilici zbog koje M. Pupovac nije dobio kuvertu. Puno je važnija činjenica da su djeca srpske i hrvatske nacionalnosti podijeljeni u školama, uče potpuno drugačiju povijest, a to su, kao što dobro znamo, temelji novih konflikata i sukoba. Naši su gosti potvrdili da su ove činjenice više vezane uz politiku, nego stav običnih građana.

Susret je završio razgovorom o utjecaju Europske unije na situaciju u Hrvatskoj te pitanjem, je li Hrvatska uzor zemljama u regiji. Zaključeno je da jest pozitivan u kontekstu postizanja statusa zemlje članice i prihvaćenja svih obveznih regulacija, ali u temi referenduma o ćirilici svi su se složili da to nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i da se  problem mora riješiti na neki drugi način. Hrvatska postaje sve snažnija i značajna u regiji te je, uspoređujući je npr. s Bosnom i Hercegovinom, homogena zemlja gdje manjine čine samo 5% ukupnog stanovništva.

/Angelika Zanki/

 

Dodaj komentarz

Twój adres email nie zostanie opublikowany.