Održana izlaganja o poljsko-hrvatskim vezama

Na II. kongresu stranih istraživača poljske povijesti, održanom od 13. do 15. rujna na Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu aktivno je sudjelovalo dvoje hrvatskih znanstvenika. Dr. sc. Magdalena Najbar-Agičić održala je izlaganje „Przedmurze”, pogranicze, most… – wokół miejsca Chorwacji w Europie na przestrzeni dziejów. Podobieństwa i różnice przypadku chorwackiego i polskiego, a prof. dr. sc. Damir Agičić Polsko-chorwackie związki polityczne i kulturalne 1880-1948.

Kolegica Najbar-Agičić govorila je o oblikovanju termina Antemurale Christianitatis / Predziđe kršćanstva na primjeru Hrvatske od srednjega vijeka do početka XXI. stoljeća. Stavljajući taj termin u kontekst hrvatske povijesti izlagačica je pratila promjenu njegovog značenja. Naglašeno je kako je on pomogao u oblikovanju narodne svijesti u Hrvatskoj, ali je tijekom vremena znao poslužiti i kao oruđe za postizanje različitih političkih ciljeva. Taj je termin upotrebljavan kako bi se naglasila uloga Hrvatske u borbi protiv napada Osmanskog Carstva, protiv Mađarske hegemonije, zatim ekspanzije Njemačke na istok i prodiranja pravoslavnih snaga na zapad. Tijekom izlaganja uspoređivalo se značenje termina na hrvatskoj području sa značenjem na području Poljske. Izlaganje je potaknulo raspravu u kojoj je dotaknuto značenje pojma na širem području srednje Europe.

Damir Agičić dao je kratak pregled hrvatsko-poljskih veza s naglaskom na vrijeme od kraja XIX. do polovice XX. stoljeća. Prvi značajan događaj krajem XIX. stoljeća bilo je izdavanje Albuma Krakov-Zagrebu 1881. godine u Krakovu. Prihod od prodaje tog djela bio je uručen zagrebačkom gradonačelniku kao pomoć žrtvama potresa koji je pogodio Zagreb. Kraj devetnaestog stoljeća obilježilo je objavljivanje brojnih poljskih putopisa po hrvatskim krajevima. Boravak istaknutih Poljaka u Hrvatskoj nastavio se i u međuratnom razdoblju, a tijekom Drugog svjetskog rata poljske su izbjeglice pred strahotama nacističke i sovjetske okupacije bježale preko Rijeke. Od istaknutih osoba koje su posjetile Hrvatsku vrijedi spomenuti Henryka Sienkiewicza, Józefa Piłsudskog i Stanisława Witkiewicza. U izlaganju su spomenute najznačajnije osobe hrvatsko-poljske suradnje: Bronisław Grabowski, Tadeusz Stanisław Grabowski, Julije Benešić, Vilim Franičić… Naglašenu ulogu u toj suradnji imali su lektorati na Sveučilištu u Zagrebu i poljskim sveučilištima, te djelovanje poljskog konzulata u Zagrebu. Izlaganje je završeno pozivom na predstavljanje obnovljenog izdanja Albuma Krakov Zagrebu i otvaranje istoimene izložbe u Međunarodnom centru kulture (Międzynarodowe Centrum Kultury) na Rynku Głownim u Krakovu 20. listopada ove godine.

/stručni suradnik: Slaven Kale, prof/

Dodaj komentarz

Twój adres email nie zostanie opublikowany.